U BIH ŽIVE DUŽNIČKI ROBOVI: Svaki stanovnik duguje 3370 KM, bilježi se drastičan pad investicija

U BIH ŽIVE DUŽNIČKI ROBOVI: Svaki stanovnik duguje 3370 KM, bilježi se drastičan pad investicija

Bosna i Hercegovina sasvim sigurno tone u dužničko ropstvo iz kojeg će se teško biti izvući. To će biti razlog zbog čega ćemo rasprodavati sve što nam stoji na raspolaganju, a pri tome nećemo biti u mogućnosti da postignemo željenu cijenu.

Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su izvještaj „Stanje nacije“ koji daje precizan pregled efekata reformi u BiH u posljednjih 18 mjeseci, tj. od donošenja Reformske agende i to po njenim oblastima: javne finansije, poslovna klima i konkurentnost, tržište rada, socijalna i penziona politika, javna uprava i vladavina prava, te uticaj svega pobrojanog na životni standard građana.

Zbog političke nestabilnosti i blokada, provedba Reformske agende je usporena i selektivna, te u većini oblasti još uvijek ne daje očekivane rezultate. Kumulativno posmatrano, za sve nivoe i sve akcione planove, samo 46% mjera iz Reformske agende je realizovano. Statistički gledano, institucije BiH, primarno  Savjet ministara, ima najbolju realizaciju vlastitog Akcionog plana, ali i najmanji broj mjera. Akcioni plan Vlade RS, s obzirom na ukupan broj mjera u planu i broj usvojenih mjera, realizovan je u najvećem obimu. Akcioni plan na nivou FBiH realizovan je u najmanjem obimu.

Iako unazad 18 mjeseci bilježimo nekoliko umjereno pozitivnih pokazatelja poput rasta BDP-a, rasta industrijske proizvodnje, rasta poreskih prihoda ili rasta zaposlenosti, većina ostalih bitnih pokazatelja nisu pozitivni. U oblasti javnih finansija, stanje javnog duga se pogoršava. Iako nema evidencije ukupnog javnog duga, čak i djelimično evidentiran iznosi preko 41% BDP-a. Javni dug u RS-u je kritično visok, i blizu je EU limita od 60% BDP-a, čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države. Dug prema komercijalnim bankama u BiH dostigao je historijski maksimum od preko dvije milijarde KM. Zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 3.370KM, pri čemu je zaduženost u RS viša za 80% ili 1932KM u odnosu na FBiH.

Enorman je teret servisiranja duga u entitetskim budžetima, s trendom rasta, umjesto snižavanja. Udio duga od 65% u budžetskim prihodima Federacije BiH i 42% u RS za 2017., praktično je zarobio budžete i minimizirao šanse za stabilizaciju javnih finansija. Dakle, pored toga što budžeti nisu razvojni, oni više nisu ni stabilizirajući, ni socijalni. Budžeti su dužnički.“, istakao je Adis Arapović, program menadžer CCI-a.

„U prvih devet mjeseci 2016., direktna strana ulaganja iznose tek 81 milion KM ili 0,27% BDP-a, što je drastičan pad u odnosu na prethodne godine. Udio direktnih stranih investicija u BiH u posljednjih 5 godina kretao se u rasponu od 1,69 do 2,72% BDP-a, pri čemu će 2016. godina vjerovatno biti okončana s udjelom nižim od 1%. Prema najnovijim globalnom rangiranju Svjetskog ekonomskog foruma (Indeks konkurentnosti) i Svjetske banke (Lakoća poslovanja), unazad dvije godine nema značajnih promjena u pogledu poslovnog okruženja u BiH. Zemlja se nalazi na 107. (WEF) odnosno 81. (WB) poziciji od 150 rangiranih država svijeta, pri čemu je to najlošija pozicija jedne evropske zemlje“, navodi se u izvještaju Stanje nacije.

„Siva ekonomija u BiH predstavlja značajan dio cjelokupne ekonomske aktivnosti. Najnovije relevantne procjene govore o vrijednosti od 25% BDP-a ili preko 7 milijardi KM, pa su, pored drugih društvenih gubitaka, samo poreski gubici zbog sive ekonomije preko 3 milijarde KM. Da se pola sive ekonomije zauzda, ne bi nam trebalo kreditiranje MMF-a“, istakao je Arapović.
U posljednje dvije godine zaustavljen je negativni trend na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti je umanjena za 2-3%. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposlenih je više za oko 15.000, a nezaposlenih je manje za oko 22.000.

Penzioni sistem u oba entiteta je trajno destabilizovan i neodrživ bez budžetskih donacija. Tokom posljednjih 5 godina, odnos broja penzionera i broja zaposlenih uglavnom stagnira.

Poreski dug, primarno javnih preduzeća, ugrožava penzioni i zdravstveni sistem, te proizvodi deficit. Ukupni dug po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa samo u FBiH iznosi 2,2 milijarde KM! Udio prvih 20 najvećih dužnika iznosi preko milijardu KM ili 48% ukupnog duga, od čega na javna preduzeća i institucije otpada 903 miliona ili 86%. Podaci za RS nisu dostupni, jer je Poreska uprava RS u više navrata izbjegla iste dostaviti.

Plate u administraciji duplo su veće od onih u privredi. Razlika prosječne plate u javnoj administraciji i realnom sektoru je zabrinjavajuće visoka u korist javne administracije (58% u FBiH i 45% u RS) i najviša je u Evropi. Više od četvrtine uposlenih su na budžetu, više od četvrtine svih budžeta se troši na plate, iako je procenat zaposlenih u javnoj upravi u FBiH umanjen za 0,3%, a u RS za 1,6%.

Borba protiv korupcije ne daje velike rezultate. Približno 2% svih optužnica i presuda unazad 3 godine odnosi se na korupciju i privredni kriminal. U prvoj polovini 2016, približno 2% ili 120 presuda se odnosi na krivična djela korupcije, a 4% ili 307 presuda se odnosi na krivična djela privrednog kriminala.

„Reformama se mora pristupiti mnogo odgovornije, transparentnije, obuhvatnije, i ciljano na životni standard građana, a ne na ispunjavanje uslova za nova kreditna zaduženja. Strukturalne reforme u dokidanju sive ekonomije, enormne javne potrošnje i zaduživanja, uspostavljanju nezavisnog i efikasnog pravosuđa, te vladavine prava su prioritet svih prioriteta. Fokus reformi mora biti prebačen na jačanje institucija, jednakost pred zakonom i depolitizaciju javnog sektora” navodi se u ovom izvještaju.
“Bosna i Hercegovina sasvim sigurno tone u dužničko ropstvo iz kojeg će se teško biti izvući. To će biti razlog zbog čega ćemo rasprodavati sve što nam stoji na raspolaganju, a pri tome nećemo biti u mogućnosti da postignemo željenu cijenu”, ocjenjuje za BUKU politički analitičar Almir Terzić.

“Da bi vraćali ono što uzimamo kroz kreditne aranžmane da bi sačuvali socijalni mir i isplaćivali plaće preglomaznoj administraciji, prodavat ćemo ono najvrednije u bescijenje. Zapanjujuća je nezainteresovanost radnika, penzionera, građana, pa i državne administracije na svim nivoima šta će sa svima biti narednih godina, jer i zaduživanja će jednom morati prestati”, ističe on.

Frapantno je da se niko u BiH nije zabrinuo što je vanjski dug samo u ovoj, 2017. godini veći za oko 250 miliona KM. Istovremeno, zbog toga se smanjuju budžeti i entiteta, kantona, ali ponajviše gradova i opština kako bi se servisirao vanjski dug.

“Uskoro će zbog toga gradovi i općine u BiH doživjeti potpuni kolaps. Isto je i sa javnim i komunalnim preduzećima koji samo gomilaju dugovanja zbog neuplaćenih poreza i doprinosa. Iako osiguravaju tek golo egzistiranje i to će uskoro biti dovedeno u pitanje jer će i djelovanje tih kompanija i preduzeća biti dovedeno u pitanje. Zbog toga će propasti penzioni i zdravstveni fondovi uprkos svim reformama i agendama”, kategoričan je Terzić.

Sveukupno stanje u BiH pokazuje da vlasti na svim nivoima u BiH nemaju pojma sa ekonomskim vođenjem države. Dolaze sasvim sigurno užasni mjeseci i godine su pred narodima i građanima BiH.

(6yka.com)

loading...

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*